Federacija BiH će se zadužiti da bi realizovala budžetske obaveze, ali to ne znači da se krediti neće uredno otplaćivati
Piše: Đuro KOZAR
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je federalni budžet za 2026. u iznosu od 8,9 milijardi KM, a za dio njegove realizacije biće podignut kredit od dvije milijarde maraka. Novi dug, uz otplatu ranijeg, bio je povod pojedinim opozicionim poslanicima da upute kritiku Federalnoj vladi koja može dovesti Federaciju BiH u dužničko ropstvo poznato kao “grčki scenarij”. Opozicija ima pravo da negativno ocjenjuje poteze vladajuće većine u Parlamentu FBiH, ali se u dijelu javnosti prizivanje nekadašnjeg grčkog bankrota na federalnoj razini čini pretjeranim. Jer, Federacija je do sada uredno otplaćivala svoj dug i realno je da će moći izvršavati svoje obaveze iz novog kredita.
Grčki bankrot
Grčka je poznata kao najveći dužnik u Evropi, a izraz “dužan kao Grčka” postao je sinonim za ogromne dugove, posebno nakon dužničke krize u kojoj je ta zemlja 2010. dugovala ogromne iznose. Grčki bankrot postao je metafora za enormno zaduživanje, ali nije malo slučajeva da se ovaj termin nerijetko koristi za mnoge države koje se zadužuju, ali su daleko od dužničkog ropstva.
Godinama se Grčka zaduživala, trošila više nego što je imala i uvjeravala javnost da je stanje stabilno, a kad su krediti postali preskupi, a povjerenje izgubljeno, uslijedile su teške posljedice. Grčki dug 2010. godine bio je značajan, dosegnuvši oko 142,8 posto do 148,3 posto bruto domaćeg proizvoda uz ogroman proračunski deficit od 10,5 posto do 13,6 posto BDP-a, što je i dovelo do velike dužničke krize koja je eskalirala u to vrijeme.
Povjerenje je izgubljeno i uslijedile su teške posljedice: rezanje plata i penzija, rast nezaposlenosti i nagli pad životnog standarda.
Spas Grčke i evrozone postignut je kombinacijom stroge štednje, bailout paketa od evrozone i MMF-a, te kasnijih reformi i povratka povjerenja investitora, a spas evrozone postignut je kroz instrumente stabilizacije i solidarnosti, unatoč riziku od ‘Grexita’. Ključne mjere za spas Grčke i evrozone uključivale su smanjenje deficita, prodaju imovine, te politike za poticanje rasta, pri čemu je Grčka postupno izlazila iz krize, jačajući turizam i privlačeći investicije, ali uz cijenu teških strukturnih reformi i socijalne boli. Grčka je uspješno izašla iz programa pomoći 2018., a danas bilježi gospodarski rast, potaknut turizmom i ulaganjima, unatoč prijašnjim teškim mjerama.
Nikšićev odgovor
Poslanik Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu FBiH Mirsad Zaimović rekao je da Federaciji, na osnovu ovogodišnjeg predloženog budžeta, prijeti ‘grčki scenarij’, između ostalog, jer je deficit u tekućem bilansu 1,186 milijardi KM. Njegov kolega iz Stranke za BiH Admir Čavalić dodao je da je Vlada planirala zaduženje od 800 miliona eura na Londonskoj berzi.
Poslanik Čavalić je svoj stav ovako objasnio:
“Federalni budžet za 2026. godinu je rekordan, a naslanja se na rekordna zaduženja, 25 posto budžeta što podrazumijeva novi dug. Ako izbacimo penzije, to je gotovo 50 posto. U apsolutnim brojkama, to je više od dvije milijarde. Kada gledamo raniji dug, riječ je oko milijardu otplate, što je bilo i prethodnih godina. Ovo je dužnički budžet, a 800 miliona eura je zaduživanje na Londonskoj berzi po puno nepovoljnijim uslovima nego prošle godine.”
Federalni premijer Nermin Nikšić je, govoreći o javnom dugu u Dnevniku FTV, rekao da je Vlada Federacije BiH i ranijih godina vraćala više duga nego što se zaduživala, te da se takva praksa nastavlja i ove godine. Istakao je da dug nije nastao radom ove, već prethodnih vlada. Zatim je zaključio; „Kada slušate opoziciju, oni saberu samo zaduženje, a ne govore o tome koliko se duga otplaćuje.”
Na kraju, ukupan dug Federacije BiH na dan 30. juna 2025. godine iznosio je 6.4 milijardi KM i manji je od duga u prethodnom kvartalu nominalno za 25 miliona maraka.
