Piše: Đuro Kozar
Sjedinjene Američke Države su u ratu između Izraela i Irana na strani Tel Aviva, ali predsjednik SAD-a Donald Trump razmatra mogućnost i direktnog sudjelovanja. U prvoj polovini jula o.g. znaće se odgovor, ali je već jasno da bi američka intervencija potpuno promijenila tok rata. Kritičari mogućeg scenarija upozoravaju na rizik od širenja sukoba na cijelu regiju i šire, kao i potencijalno uvlačenje SAD-a u dugotrajni sukob na Bliskom istoku, kao što je bio u Vijetnamu. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, upozorio je Amerikance kazavši da bi “svaka američka vojna intervencija zasigurno prouzročila nepopravljivu štetu”.
Žarište – Bliski istok
Na američkoj pomoći Izraelu najviše insistira izraleski premijer Benjamin Netanyahu koji tvrdi da je to potrebno zbog konačnog uništenja nuklearnih postrojenja u Iranu, što je i cilj izraelskih napada. Do napada je došlo dan uoči ključnih pregovora Irana i SAD-a o iranskom nuklearnom programu koji su se trebali održati u Omanu tako da ta agresija nije slučajna jer eventualni sporazum ne bi odgovarao Tel Avivu. Izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja nanijeli su značajnu štetu objektima poput Natanza i Isfahana, ali ključni kompleks Fordow, duboko ukopan unutar planine, ostao je gotovo netaknut.
Stručnjaci ističu da jedino američka vojska raspolaže specijaliziranim bombama GBU-57, koje mogu prodrijeti dovoljno duboko da unište Fordow. Te bombe može nositi samo američki bombarder B-2 Spirit., ali jasno je da bi ulazak SAD-a u ovaj sukob radikalno redefinirao geopolitičku dinamiku regije, eskalirao vojnu konfrontaciju do razine širokog regionalnog rata, destabilizirao političke saveze i izazvao ozbiljne ekonomske poremećaje s globalnim posljedicama, čineći cijeli Bliski istok epicentrom nove, višedimenzionalne krize.
Zanimljivo je da je Trump bio smatran posrednikom dogovora o dugotrajnom miru i, uz taj nuklearni sporazum, to je trebala biti jedna pozitivna priča, a sada odlučuje o globalnom ratu. Neki se nadaju da američki predsjednik može i dalje biti taj posrednik dogovora koji će donijeti mir. Tu je i kontekst regionalnih i globalnih relacija, a analitičari ističu i mogućnost da Iran aktivira svoju mrežu saveznika i proxy skupina, poput Hezbollaha u Libanonu i Huta, što može dovesti do napada na Izrael i američke baze na Bliskom istoku. Ove baze nalaze se na 19 različitih lokacija, a od njih je osam stalnih i nalaze se u Kuvajtu, Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji. U Kuvajtu se nalazi najviše, njih pet, a samo jedna je stalna.
CNN navodi neimenovanog iranskog dužnosnika koji je izjavio da bi SAD mogao “zaustaviti rat” jednim telefonskim pozivom, ako Trump to zatraži od Izraela. Trump je, upitan o tome, rekao: “Vrlo je teško postaviti taj zahtjev onomu koji upravo pobjeđuje.”
Izbjeći globalni sukob
Šta bi u savremenim uvjetima značio treći svjetski rat ako bi, nažalost, do njega došlo? Osnovno obilježje koja determinira Prvi i Drugi svjetski rat je neopisiva razina razaranja i destrukcije čije su posljedice bile milioni izgubljenih života, ne samo vojnika nego i civila, te prateće uništenje materijalnih resursa bez presedana u ljudskoj istoriji. Međutim, samo jedan jedini događaj iz oba spomenuta svjetska rata mogao je nagovijestiti ili barem blijedo sličiti onome što bi predstavljao novi globalni svjetski sukob. Riječ je o atomskom bombardiranju japanskih gradova Hirošime i Nagasakija, koje se dogodilo 6. i 9. kolovoza 1945. godine.
Kad bi se uporedile bombe bačene 1945. na Hirošimu i Nagasaki sa savremenim nuklearnim oružjem koje posjeduju Ruska Federacija ili Sjedinjene Američke Države, onda bismo bez dvojbe mogli zaključiti da se radi o oružju relativno niske eksplozivne snage ekvivalentno mjeri od 15 kT (kilotona), odnosno 21 kT TNT-a (trinitrotoluena). Prosječna nuklearna bomba danas ima snagu od oko 200 kT, a najjača nuklearna naprava ikad detonirana imala je snagu od 50 mT (megatona) TNT-a (ruska Car-bomba) s maksimalno mogućim dosegom snage od oko 100 mT.
Kredibilni izvori američke vojske naveli su podatak da bi samo jedna nuklearna bomba eksplozivne snage od 100 kT bačena na grad New York mogla prouzročiti otprilike 583.160 smrtnih slučajeva. U nuklearnim arsenalima Ruske Federacije i SAD-a nalaze se bombe čija se eksplozivna snaga ne mjeri kilotonama, već megatonama. I zaključak je porazan. Premda su Prvi i Drugi svjetski rat izazvali nezapamćenu tragediju, ni jedan od njih ni približno nije imao kapacitet ugroziti postojanje odnosno egzistenciju naše civilizacije kao što bi imao eventualni treći. Dakle, slijedeći globalni ratni sukob imao bi kataklizmične posljedice.
Stručnjaci su izračunali da u svijetu danas postoji više od 12.000 nuklearnih bojevih glava, od kojih Ruska Federacija posjeduje oko 6.000, Sjedinjene Države približno 5.000, Kina 450 itd. Treći svjetski rat ili globalni nuklearni sukob, značio bi kraj naše civilizacije, a svaka priča o nekakvom geopolitičkom preslagivanju nakon njega lišena je racionalnog promišljanja.
Mirove misije UN-a
Pojavom političkog sukoba, poznatog pod nazivom hladni rat, koji je trajao od 1947. do 1991. godine i širenjem nuklearnog oružja povećala se mogućnost potencijalnog novog svjetskog sukoba, ali u tom periodu do toga nije došlo. Tada je s jedne strane bio NATO predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, a s druge Varšavski pakt koji je predvodio Sovjetski savez, današnja Rusija sa saveznicima. Tada je bilo dosta napetosti, ali su lideri spomenutih vojnih blokova pronalazili načine da politilčke krize i regionalne ratove riješe diplomatski.
Veliki doprinos u rješavanju međublokovskih problema dala je Organizacija ujedinjenih nacija čiji je osnovni cilj bio očuvanje i održavanje mira u svijetu i razvijanje prijateljskih odnosa i saradnje među narodima. Nakon završetka hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije. Mirovne misije Ujedinjenih nacija predstavljaju centralni element međunarodnog reagiranja na konfliktne situacije u državama i između država. Ove misije UN-a pružaju osnovnu bezbjednost milionima ljudi kao i krhkim institucijama u vremenu nakon konflikata. Trenutno se u svijetu vodi 16 mirovnih operacija.
