Glavni pregovarač BiH s EU mora biti osoba prihvatljiva svima u Bosni i Hercegovini koja jednako uživa ugled u BiH i u političkom establišmentu Evropske unije
Piše: Đuro Kozar
Prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Leyen podsjetila je naše vlasti da se što prije imenuje glavni pregovarač BiH s Evropskom unijom. I umjesto da to bude tehnička stvar ovo imenovanje pretvorilo se u poprište neslaganja političkih aktera i povod za dalje podjele. Budući da je predsjedavajuća Vijeća ministara iz hrvatskog, a ministar vanjskih poslova iz bošnjačkog naroda, glavni pregovarač trebalo bi da bude Srbin ili i Srpkinja iz Republike Srpske. I u vezi s tim nema dileme, ali ima o konkretnom imenu. Treba reći da je šef Misije BiH pri EU Obrad Kesić, Srbin iz RS-a.
Niko iz SNSD-a nije prihvatljiv
Imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom obaveza je naše države za otvaranje pregovora koja je već dugo na čekanju, a odnedavno ponovo u fokusu. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je najavila da će prijedlog za imenovanje glavnog pregovarača uputiti u proceduru. Ali, prije toga stiglo je negodovanje iz stranaka Trojke iz Federacije i opozicije iz Republike Srpske, jer je u prijedlogu trebalo biti ime Ane Trišić-Babić, koja je potom iznenadno imenovana za v. d. predsjednika RS-a. O potencijalnoj zamjeni Savez nezavisnih socijaldemokrata(SNSD) razmišlja, ali od pozicije pregovarača ne odustaje.
Trojka (SDP, Naša stranka, Narod i pravda), koja je ranije raskinula koaliciju sa SNSD-om, odbacila je mogućnost da osoba iz Dodikove stranke vodi proces koji bi trebao trasirati naš evropski put. Elmedin Konaković (NiP) i Predrag Kojović (NS) poručili su da „nije sporno da pregovarač bude Srbin iz RS-a, ali jeste da to bude neko ko mora pitati Milorada Dodika i Sergeja Lavrova za svaki potez”. Suštinski, niko iz SNSD-a nije prihvatljiv budući da ta stranka sistematski, već duže vrijeme – a posebno u posljednjih nekoliko mjeseci – negira budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Dodik izdaje javne zabrane premijeru RS-a Savi Miniću koje se odnose na obustavu svih radnji vezanih za EU ili napredak na EU putu i koji ljude straši lažnim bajkama o raspadu Unije.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da imenovanje glavnog pregovarača za članstvo u Evropskoj uniji mora slijediti ustavni i zakonski postupak, te da je ključno da kandidat ima integritet i znanje o evropskim integracijama, dok etnička pripadnost nije presudna. Komentarišući aktuelna nagađanja o imenovanju glavnog pregovarača BiH za članstvo u Evropskoj uniji, naglasio je da ustavni i zakonski okvir jasno definiše proceduru.
“Ustav je tu vrlo jasan. Predsjedništvo BiH imenuje sve one koji nastupaju u ime BiH prema vani. I glavni pregovarač je takva pozicija, funkcija. Ustav, zakoni pa ako hoćete i neka praksa, nalaže da glavnog pregovarača, jer ima najveće operativne nadležnosti u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predloži Vijeće ministara BiH, a po Ustavu BiH da ga imenuje Predsjedništvo BiH”, pojasnio je Komšić.
Predsjedavajuća VM Krišto poručuje da će „imenovanje glavnog pregovarača pokazati da li BiH zaista želi evropski put“, ali to pitanje nije samo tehničko, ono se tiče same arhitekture vlasti i odnosa moći unutar nje. Inače, posljednji put kad je BiH postavljala glavnog pregovarača bilo je 2005. godine i to je bilo imenovanje Igora Davidovića koji je pregovarao s Evropskom unijom u procesu stabilizacije i pridruživanja. Zbog toga se i sada spominje ime ovog diplomate za kandidata za glavnog pregovarača s EU.
Važnost pravne stečevine EU
Dakle, glavni pregovarač s EU mora biti osoba prihvatljiva svima u Bosni i Hercegovini i koja jednako uživa ugled u BiH i u političkom establišmentu Evropske unije. Potrebna je osoba koja će vlastitim ugledom i nastojanjem moći ubijediti političke aktere u BiH da nađu kompromis u procesu preuzimanja pravne stečevine EU i prilagođavanja EU standardima. Glavni pregovarač je koordinator u konkretnim segmentima koji se spominju u tzv. poglavljima, odnosno uslovima za članstvo u EU. U tom smislu, glavni pregovarač ima odgovornost da prikupi izvještaje i redovno raportira predstavnicima EU o napretku koji je urađen u specifičnim segmentima. S druge strane, interna uloga glavnog pregovarača unutar ureda koji vodi jeste da, shodno instrukcijama iz Brisela, traži rezultate rada svojih saradnika u kontekstu konkretnih klastera.
Kako su u svojim pregovorima s EU to uradile zemlje u regiji?
U Hrvatskoj, koja je 2013. pristupila Evropskoj uniji, osnovana je radna grupa za pregovore još 2005. godine, a glavni pregovarač je bio bivši novinar i diplomata Vladimir Drobnjak. Po njegovim riječima, u timu za pregovore bilo je 900 ljudi. Iz Zagreba su nadležnim organima BiH ponudili pomoć u procesu pregovaranja. U Srbiji je glavni pregovarač ministar za evropske integracije istoričar i geopolitički analitičar Nemanja Starović iz Novog Sada. U Crnoj Gori, također postoji ministarstvo evropskih poslova, ali poziciju glavnog pregovarača preuzela je osoba koja ne vodi ovaj resor nego je to docent dr. Predrag Zenović (rođen 1986.) koji nije član vlade.
