Nacrt Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, koji je pripremilo Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, upućen je u proceduru konsultacija, a izvori iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) upozoravaju na niz prijetnji koje donosi ovaj zakon i na pokušaj rušenja državnih institucija.
Stava su da su prijedlozi rješenja iz zakona došli od kadrova SNSD-a čija je jedina želja da razvale institucije BiH.
Prema tumačenju nekih zaposlenih u BHDCA upućenih u rad Direkcije i sistem, odredbe nacrta zakona o zrakoplovstvu koji je tiče formiranja buduće BHDCA u suprotnosti su sa Zakonom o upravi, a dio koji se odnosi na potragu i spašavanje suprotan je Okvirnom zakonu o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća i Zakonu o odbrani.
Kvaziagencija
– Kvaziagencija bi poslovala po standardima entiteta u kojem je osnovana (RS), a obavljala bi poslove iz nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ovakav pokušaj razvaljivanja državne institucije do sada nije zapamćen – napominju.
Ističu da nacrt zakona o zrakoplovstvu BiH nema nikakve veze sa onim o čemu je govorio ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.
– Nacrtom zakona se ne uspostavlja kredibilan regulator, kako to tvrdi ministar Forto, nego pravno lice kojem se povjeravaju javna ovlaštenja za obavljanje poslova organa uprave. Ovoj kvaziagenciji provjeravaju se sva ovlaštenja organa uprave, a ne samo neka, kako to utvrđuje Zakon o upravi. Povjerava se ovlaštenje koje se na osnovu Zakona o upravi ne može povjeriti, a to je inspekcijski nadzor. Ovim nakaradnim nacrtom, kvaziagenciji se povjerava vršenje svih državnih poslova, a ona se izvlači iz sistema državne uprave. Nijedan regulator u BiH nije uspostavljen na način kako se to predlaže nacrtom ovog zakona jer ne postoji zakonski okvir za takvo uređenje – navode izvori iz BHDCA koji su analizirali predloženi nacrt zakona.
Pojašnjavaju da BHDCA obavlja klasične poslove organa uprave, te da nadzor predstavlja eksluzivnu nadležnost države i ne može se povjeravati kvaziagencijama, što je učinjeno ovim nacrtom zakona.
– Finansiranje pravnih lica koja imaju javna ovlaštenja nije predviđeno na način kako je to utvrđeno ovim nacrtom zakona jer Zakon o upravi kao temeljni zakon na kojem se zasniva osnivanje i organizacija organa uprave jasno kaže da se takva pravna lica finansiraju iz budžeta institucija BiH. Ovim nacrtom poslove iz organa uprave obavljala bi ova agencija, a za državne poslove koje bi obavlja sve prihode bi zadržavala za sebe i raspoređivala po svom nahođenju – tumačenje je izvora iz BHDCA.
Uvođenje entiteta
Nadalje navode da nacrt zakona predviđa da vijeće buduće agencije, između ostalog, čine predstavnici entitetskih vlada, koje pak nemaju nadležnost u oblasti civilnog zrakoplovstva.
– U Vijeću BHANSA također sjede predstavnici entitetskih vlada, ali to je zato što su entiteti prenijeli dio imovine na BHANSA. Izmišljanje sastava vijeća u ovoj kvaziagencija ima za cilj da obesmisli državnu instituciju i da uvuče entitet RS u donošenje odluka o ovoj oblasti – kažu.
Upozoravaju i da je predviđen opasan presedan koji kaže da buduću BHDCA osniva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te su mišljenja da je to u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o upravi kojim je predviđeno da institucije osniva Parlamentarna skupština BiH, pa usvajanjem ovakvog zakona Parlament BiH ne bi imao nikakav parlamentarni nadzor nad radom agencije.
– Prema ovom nacrtu agencija bi imala svoje privatne zrakoplovne inspektore koji nisu državni službenici, dok Zakon o upravi i Zakon o državnoj službi jasno propisuju da je inspektor državni službenik. Prema nacrtu zakona poslove iz nadležnosti organa uprave obavljala bi kvaziagencija, a nadzor nad radom aerodroma bi obavljali privatni inspektori i za to bi bili plaćeni od sredstava koja su sredstva države BiH, a sa sredstvima bi se upravljalo na osnovu finansijskih zakona RS-a jer bi agencija bila registrovana na teritoriji RS-a.
Zašto BHANSA može biti agencija koja se samofinansira, čiji zaposleni nisu državni službenici i koji nisu obuhvaćeni Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH? Odgovor se nalazi u Zakonu o registraciji pravnih lica koja osnivaju institucije BiH kao i u Zakonu o BHANSA-i, te činjenici što BHANSA pruža usluge koje nemaju karakter usluga iz nadležnosti organa uprave, a njihovi zaposleni ne obavljaju poslove iz nadležnosti državne službe – pojašnjavaju izvori iz BHDCA.
Otimanje od OSBiH
Porede da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima status regulatora i nema potpunu nezavisnost, pogotovo ne finansijsku, upravo jer je ograničena primjenom Zakona o upravi, Zakona o državnoj službi, ali i Ustavom Bosne i Hercegovine.
– Još jedan dio odredbi koji je problematičan odnosi se na potragu i spašavanje. Ovaj dio nacrta zakona je u suprotnosti sa Okvirnim zakonom o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća i Zakonom o odbrani. Očigledno kadar SNSD kroz ove odredbe uvodi MUP RS-a / Upravu za civilno zrakoplovstvo u sistem zaštite i spašavanja i na taj način otvara vrata finansiranju ove institucije RS-a kroz Bazu troškova (preleti). Poznato je da Ministarstvo odbrane BiH iz Baze troškova dobija otprilike 100.000 KM za potragu i spašavanja na godišnjem nivou. Oružane snage BiH su na osnovu Zakona o odbrani BiH i Okvirnog zakona o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća, jedine nadležne za potragu i spašavanje u slučaju avionske nesreće – pojašnjavaju.
Napomenuli su da su dva posljednja direktora BHDCA bili zaposlenici Helikopterskog servisa, današnje Uprave za civilno zrakoplovstvo, te da se postavlja i pitanje sukoba interesa jer BHDCA vrši nadzor nad ovom upravom i predlaže zakon kojim bi se Upravi omogućilo da za poslove za koje nije nadležna naplaćuje troškove kroz Bazu troškova.
– Prema tvrdnjama ministra Forte, radnu grupu za izradu nacrta zakona su činili predstavnici BHDCA, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva vanjskih poslova. Postavlja se pitanje zašto se u radnoj grupi nisi našli predstavnici svih tijela koja imaju nadleženost u oblasti civilnog zrakoplovstva, Ministarstvo sigurnosti BiH, Granična policija, SIPA, OSA, itd., koji bi možda i postavili pitanja u vezi sa odredbama koje se odnose na potragu i spašavanje. Postavlja se pitanje kakve uopće kvalifikacije imaju lica koja su bila članovi radne grupe? – navode.
Tvrde i da je jasno da nacrt zakona nije usklađivan sa propisima EU jer u njemu ne postoji odredba koja kaže s kojim se EU propisima zakon usklađivao.
– Nacrt zakona ovakav kakav je predložen predstavlja opasan presedan kako za institucije BiH tako i za aerodrome, posebno aerodrom Sarajevo i Tuzla. To su dva aerodroma koji predstavljaju zračnu granicu i izlaz iz BiH za stanovništvo koje živi u tim kantonima. Davanjem državnih ovlasti jednoj kvaziagenciji, izvan svih zakonskih okvira koji vladaju u BiH, da izdaje dozvole, certifikate i da vrši nadzor, a da pri tome nema nikakvu kontrolu od Parlamenta BiH, predstavlja opasne radnje i čin razvaljivanja državnih institucija – iznijeli su u analizi.
Dodaju da lažni narativ da je ovakva agencija potrebna radi privlačenja kadra, te povećanja plaća zaposlenih, sakriva pravu istinu.
– Predloženim nacrtom zrakoplovstvo se vraća u 1999. godinu kada su, osim BHDCA, postojale entitetske direkcije FED CAD i RSCAD koje su zakonom iz 2009. ukinute jer je zrakoplovstvo ustavna nadležnost Bosne i Hercegovine, a entiteti nemaju nikakvu nadležnost u ovoj oblasti – iznijeli su upućeni iz BHDCA.
Naglašavaju da su svi ovi razlozi više nego dovoljni da se nacrt zakona o zrakoplovstvu revidira, uvede u ustavne i zakonske okvire i onemogući kadrovima SNSD da unište još jednu državnu instituciju i iz nje izvuku državni novac.
– Da je tačna tvrdnja u vezi sa održavanjem stabilnosti ove državne institucije i privlačenja stručnog kadra, prijedlog bi bio da regulator bude ustrojen kao i RAK, jer je RAK regulator, a ne kao BHANSA, jer BHANSA je pružalac usluga. Na plaće koje sada imaju zaposleni, dodatak na plaću između 50 i 100 posto bi bio i više nego dovoljan. Međutim iz analize nacrta zakona proističe da ovo nema veze s dobrobiti državne institucije i zaposlenih nego s otimanjem državnog novca, davanje dijela tog novca Upravi civilnog zrakoplovstva RS-a i sa zapošljavanjem nacionalno podobnog kadra. Napomene radi, u BHDCA je potpuno poremećena nacionalna struktura zaposlenih. Od ukupno 57 zaposlenih njih samo sedam su Bošnjaci – ukazali su.
Šta su saopćili iz BHDCA
Iz BHDCA su prije dva dana uputili saopćenje povodom nekih medijskih istupa i napisa. U saopćenju navode da žele “ukazati na činjenice i opovrgnuti sve tvrdnje da se iza izrade nacrta zakona kriju politički razlozi i motivi”.
Naveli su da su, u saradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH, u posljednjih deset godina više puta radili na izradi novog teksta zakona o zrakoplovstvu BiH, te da su posljednji put, na inicijativu MKT-a, donijeli odluku o formiranju Radne grupe za izradu nacrta zakona u februaru 2025. Podsjetili su da su radnu grupu činili predstavnici BHDCA i MKT-a, Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva odbrane BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, “kao i nezavisni pravni ekspert koji je učestvovao u kreiranju brojnih zakona na nivou BiH”.
Tvrde da je radna grupa, zbog velikog broja nedostataka i zastarjelosti aktuelnog Zakona, posebnu pažnju posvetila usklađivanju novog teksta zakona sa Čikaškom konvencijom i pripadajućim aneksima, te međunarodnim standardima i preporučenom praksom, kao isavremenim izazovima sa kojima se suočava civilno zrakoplovstvo.
– BHDCA se duži niz godina suočava sa kontinuiranim odlaskom stručnog kadra zbog neatraktivnosti, niskih primanja i znatno bolјih uvjeta u zrakoplovnoj industriji što se ovim Nacrtom zakona pokušava ispraviti i dati BHDCA značaj i status kakav imaju zrakoplovne uprave država u regionu, u EU i svijetu, a što su podržale i relevantne međunarodne zrakoplovne institucije i organizacije (ICAO, Evropska komisija, EUROCONTROL…). BHDCA je redovno pod nadzorom međunarodnih institucija koje u svojim izvještajima o stanju i napretku BiH u oblasti civilnog zrakoplovstva kontinuirano navode na nedostatke u postojećem Zakonu, te da BHDCA treba da bude samostalna, nezavisna, kao i kadrovski i finansijski stabilna – naveli su iz BHDCA.
