Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Trump želi Grenland, Rusija modernizira svoje arktičke vojne baze, kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute, a špijuni bivaju razotkriveni.
Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija sigurnosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.
Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumjeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla – doslovno. Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan – i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.
“Granica odvraćanja”
Trump je više puta izjavio da želi Grenland:
– Treba nam Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. To mi govore godinama.
U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola. SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda – Thule, danas Pituffik svemirska baza – sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.
Trumpov koncept “zlatne kupole” protiv prijetnji – po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem – upravo bi se oslonio na baze poput Pituffika.
FOTO: BBC
No, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO, savez dizajniran da štiti članice, reagirao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.
Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josipa.
Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.
Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.
Ali iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizira Arktik – što može dovesti do eskalacije.
Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizira.
Također, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje “neprijateljske aktivnosti”.
No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.
Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.
Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe “skoro arktičkom državom” i vidi “Polarni Put svile” kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.
Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja. Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.
Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od “signalske” špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske – jer “ne možeš špijunirati saveznika”, kako je rekla premijerka.
Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO također bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu.
Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizira region – upravo to se dešava.
