“Majka udala (čitaj “prodala”) maloljetno dijete i
tražila 3.000 KM od mladoženjine porodice, druga je dala maloljetnu kćerku za ovcu, a jedan otac je
svoju maloljetnu kćerku udao, odnosno prodao, za litar rakije…”
tražila 3.000 KM od mladoženjine porodice, druga je dala maloljetnu kćerku za ovcu, a jedan otac je
svoju maloljetnu kćerku udao, odnosno prodao, za litar rakije…”
Ovo su samo neki od šokantnih i pretužnih primjera u Bosni i Hercegovini gdje su maloljetnički brakovi doveli do kršenja ljudskih prava i ignorisanja svih mogućih
međunarodnih konvencija, a ovakve priče, nažalost, bilježimo i čitamo decenijama unazad.
međunarodnih konvencija, a ovakve priče, nažalost, bilježimo i čitamo decenijama unazad.
Prema podacima UNICEF-a, godišnje otprilike 12 miliona djevojčica
postanu supruge prije punoljetstva, što predstavlja fundamentalno kršenje prava
djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako
formalno zabranjuje brak prije punoljetstva, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, postoje
ozbiljna upozorenja na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama
mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije, posebno
djevojčica.
postanu supruge prije punoljetstva, što predstavlja fundamentalno kršenje prava
djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako
formalno zabranjuje brak prije punoljetstva, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, postoje
ozbiljna upozorenja na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama
mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije, posebno
djevojčica.
Šta kažu ombudsmeni?
Prema Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH,
maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, naročito
u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od
centara za socijalni rad, sudova, tužilaštava i policijskih organa pokazuju da
postoje i formalni brakovi uz sudsku dozvolu, ali i neformalne vanbračne
zajednice u koje maloljetnici stupaju, često izvan institucionalnih evidencija.
maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, naročito
u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od
centara za socijalni rad, sudova, tužilaštava i policijskih organa pokazuju da
postoje i formalni brakovi uz sudsku dozvolu, ali i neformalne vanbračne
zajednice u koje maloljetnici stupaju, često izvan institucionalnih evidencija.
– Institucija ombudsmena tokom izrade Specijalnog izvještaja
nije zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se direktno odnosile na navode o
prodaji djece u svrhu braka. Međutim, kroz saradnju s nevladinim
organizacijama evidentirana su ozbiljna upozorenja na pojave prisilnih
maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati
elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, naročito
djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – ističu iz ove
institucije za Faktor.
nije zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se direktno odnosile na navode o
prodaji djece u svrhu braka. Međutim, kroz saradnju s nevladinim
organizacijama evidentirana su ozbiljna upozorenja na pojave prisilnih
maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati
elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, naročito
djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – ističu iz ove
institucije za Faktor.
Specijalni izvještaj Institucije ombudsmena ukazuje na to da postoji rizik od
zloupotreba instituta dozvole za sklapanje maloljetničkog braka, naročito
u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika
ili širi socijalni kontekst u kojem se brak zaključuje.
zloupotreba instituta dozvole za sklapanje maloljetničkog braka, naročito
u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika
ili širi socijalni kontekst u kojem se brak zaključuje.
– Jedna od preporuka je i razmatranje mogućnosti
uklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za osobe mlađe
od 18 godina – zaključuju.
uklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za osobe mlađe
od 18 godina – zaključuju.
Sociolog Srđan Vukadinović ističe za Faktor da zakonodavni okvir nije
dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti brakove ispod 18 godina:
dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti brakove ispod 18 godina:
– Bosna je potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Ovdje se
radi o djeci. Problem je što nemamo jasne statistike koliko maloljetničkih
brakova zaista postoji i u kojim zajednicama. To otežava intervencije i
prevenciju – smatra on.
radi o djeci. Problem je što nemamo jasne statistike koliko maloljetničkih
brakova zaista postoji i u kojim zajednicama. To otežava intervencije i
prevenciju – smatra on.
Vukadinović objašnjava da su glavni uzroci ovog problema siromaštvo,
socijalna isključenost i kulturološki pritisak zajednice.
socijalna isključenost i kulturološki pritisak zajednice.
– Unutar određenih marginaliziranih zajednica, naročito
romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojčice udaju radi
ekonomske dobiti. Ove djevojčice završavaju ranije u braku, prekidaju
školovanje i postaju ekonomski zavisne od muževa ili porodica u koje ulaze. To
povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.
romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojčice udaju radi
ekonomske dobiti. Ove djevojčice završavaju ranije u braku, prekidaju
školovanje i postaju ekonomski zavisne od muževa ili porodica u koje ulaze. To
povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.
On dodaje da je problem širi od romske zajednice, te se
maloljetnički brakovi javljaju i među siromašnim, ruralnim porodicama, gdje su
djeca posebno ranjiva zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.
maloljetnički brakovi javljaju i među siromašnim, ruralnim porodicama, gdje su
djeca posebno ranjiva zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.
On poziva na jačanje zakonskih okvira, preciznu statistiku i obrazovne programe kako bi se spriječilo prekidanje školovanja djevojčica, njihova ekonomska zavisnost i dugoročne posljedice po zdravlje i sigurnost.
– Bez jasnih podataka i sistemske koordinacije, teško je reagirati. Cilj nije samo kazna, nego prevencija, obrazovanje i zaštita prava djece – poručuje Vukadinović.
Zakonske odredbe u BiH
U Bosni i Hercegovini, iako je zakonska dob za stupanje u
brak 18 godina, porodični zakoni Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko
Distrikta omogućavaju sudsku izuzetnost već sa 16 godina, ukoliko sud procijeni
da je brak u najboljem interesu maloljetnika.
brak 18 godina, porodični zakoni Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko
Distrikta omogućavaju sudsku izuzetnost već sa 16 godina, ukoliko sud procijeni
da je brak u najboljem interesu maloljetnika.
Kad je riječ o kaznama u Federaciji BiH i Brčko Distriktu slijedi kazna zatvora od tri
mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s
osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja / staratelja koji to omoguće. Za
navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja slijedi kazna do pet godina.
mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s
osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja / staratelja koji to omoguće. Za
navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja slijedi kazna do pet godina.
U Republici Srpskoj za iste prekršaje predviđene su novčane
kazne ili zatvor do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.
kazne ili zatvor do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.
